Glavni sadržaj
Competition Policy

Institucije EU-a i politika tržišnog natjecanja

Europski parlament

Europski parlament jedina je institucija u kojoj zastupnike izravno biraju europski građani. Parlament ima 751 zastupnika koji se biraju svakih pet godina i koji su svrstani prema političkoj pripadnosti, a ne prema državi članici iz koje potječu. Parlament i Vijeće Europske unije u okviru „postupka suodlučivanja” zajednički odlučuju o gotovo tri četvrtine politika EU-a. Za politiku tržišnog natjecanja ne provodi se postupak suodlučivanja.

Parlamentarni odbori povezani s tržišnim natjecanjem

Postoje dva odbora koja se bave pitanjima u pogledu politike tržišnog natjecanja i dobrobiti potrošača:

  • Odbor ECON (ekonomska i monetarna politika)
    Nadležan je za ekonomske i monetarne politike Unije, a među ostalim i za pravila o tržišnom natjecanju i potporama država poduzećima (državne potpore).
  • Odbor IMCO (unutarnje tržište i zaštita potrošača)
    Nadležan je za pronalaženje i uklanjanje mogućih prepreka funkcioniranju jedinstvenog tržišta EU-a te za promicanje i zaštitu gospodarskih interesa potrošača.

Saznajte više o Europskom parlamentu

Europsko vijeće

Europsko vijeće, sastanak na vrhu europskih čelnika koji se održava svaka tri mjeseca, određuje opći politički smjer i prioritete Europske unije, osigurava potrebni poticaj za njezin razvoj i određuje opći politički smjer i prioritete tog razvoja.

Europsko vijeće uz Europski parlament ima važnu ulogu u odobravanju povjerenika za tržišno natjecanje, kojeg nominiraju nacionalne vlade i predsjednik Komisije.

Vijeće Europske unije

U Europskom parlamentu i u Vijeću Europske unije donose se propisi EU-a o zaštiti potrošača i tržišnom natjecanju.

Što se tiče pitanja tržišnog natjecanja, nadležni ministri iz svih država članica EU-a sastaju se u okviru „Vijeća za konkurentnost”.

Saznajte više o Vijeću Europske unije

Europska komisija

Europska komisija vodi brigu o pravilnoj primjeni pravila EU-a o tržišnom natjecanju.

To se većinom odnosi na nadzor i, po potrebi, sprečavanje sljedećega:

  • sporazuma kojima se narušava tržišno natjecanje (posebno snažnih kartela)
  • zlouporaba vladajućeg položaja na tržištu među poduzećima
  • koncentracija i preuzimanja
  • potpora države

 

Komisija pritom na raspolaganju ima raznolike inspekcijske i izvršne ovlasti, npr. za istraživanje poduzeća, održavanje saslušanja i odobravanje iznimki. Države članice dužne su unaprijed je obavijestiti o svim predviđenim potporama za poduzeća (državnim potporama).

No od 2004. neke od njezinih izvršnih zadaća preuzele su države članice u okviru postupka „modernizacije” (Uredba 1/2003) Time se nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje i nacionalnim sudovima omogućuje da primjenjuju i provode članak 101. (bivši članak 81. UEZ-a) i članak 102. (bivši članak 82. UEZ-a) UFEU-a.

Pri provedbi svih aspekata politike tržišnog natjecanja Komisija uzima u obzir interes potrošača.

Za više informacija o određenim predmetima, važećem zakonodavstvu i ostalome posjetite web-mjesto Komisije o tržišnom natjecanju.

Saznajte više o Europskoj komisiji

Sud Europske unije

Sud Europske unije glavno je europsko pravosudno tijelo koje se brine za ujednačeno tumačenje i primjenu propisa o tržišnom natjecanju u čitavom EU-u.

Iako često prolaze nezapaženo, mnoge važne presude koje je Sud donio tijekom godina imale su znatan utjecaj na svakodnevne živote Europljana jer su poslužile kao pomoć u uspostavljanju uspješnog tržišnog natjecanja na tržištima EU-a koje je dovelo do većeg izbora kvalitetnijih proizvoda/usluga po nižim cijenama.

Predmetima u području tržišnog natjecanja sad se bavi Opći sud EU-a (prije pod nazivom „Prvostupanjski sud”), a žalbama se bavi Sud Europske unije.

Nacionalni sudovi mogu (a katkad i moraju) uputiti predmete Sudu Europske unije kako bi dobili pojašnjenje kako za određeno pitanje tumačiti propise EU-a u području tržišnog natjecanja.

Saznajte više o Sudu Europske unije

Sudska praksa u predmetima u području tržišnog natjecanja

Europska središnja banka

Europska središnja banka središnja je banka za jedinstvenu europsku valutu, euro. Glavni joj je zadatak održavanje kupovne moći eura, čime se održava stabilnost cijena u eurozoni. Eurozonu čini 16 država članica Europske unije koje su od 1999. uvele euro.

S Europskom središnjom bankom redovito se provode savjetovanja u pogledu svih pitanja tržišnog natjecanja povezanih s financijskim sektorom.

Saznajte više o Europskoj središnjoj banci

Europski revizorski sud

Revizorski sud nadzire pravilno prikupljanje i zakonito trošenje sredstava u proračunu EU-a (novca europskih poreznih obveznika) na politike EU-a.

Sud ima ovlasti za reviziju kazni izrečenih poduzećima koja su proglašena krivima za protutržišno ponašanje u predmetima koje je pokrenula Komisija.

Novac koji pristigne od kazni vraća se u proračun EU-a.

Saznajte više o Revizorskom sudu

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO)

To je tijelo preko kojega sindikati, udruge poslodavaca i druge skupine koje predstavljaju civilno društvo iznose svoje mišljenje u pogledu pitanja EU-a i time doprinose postupku odlučivanja.

Ima odjel koji se bavi politikom tržišnog natjecanja i pitanjima dobrobiti potrošača (odjel za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju).

Saznajte više o EGSO-u

Važeće zakonodavstvo u području tržišnog natjecanja

Gdje pronaći važeće zakonodavstvo?

Više o politici tržišnog natjecanja

Javna savjetovanja

Komisija poziva zainteresirane strane u određenim predmetima da surađuju i dostave svoje primjedbe kako bi joj pomogle u procjeni moguće štetnosti protutržišnog ponašanja. Za svaki pojedinačni predmet jasno su određene skupine dionika koje mogu dostaviti primjedbe.

Komisija provodi savjetovanja i o svim svojim političkim inicijativama.

Pogledajte koja su savjetovanja u tijeku